Šta je distrofija?
ŠTA SU NEUROMIŠIĆNE BOLESTI?
Postoji ogroman broj neuromišićnih bolesti ( mišićnih distrofija ) koja su uglavnom nasledna oboljenja.Kod njih dominiraju poremećaji mišića i nerava dok su centralni nervni sistem - mozak i kičmena mozdina poštedjeni. Gotovo sve imaju progresivan karakter tj. stanje se vremenom brže ili sporije pogoršava. Najveći broj osoba sa distrofijom ima normalne intelektualne funkcije.
Prvi znaci mišićne distrofije su osećanje umora, otežan hod uz uspon ili stepenice, otežano ustajanje sa poda, sve nesigurnije kretanje i učestalo padanje. U svakom slucaju posledice su fatalne: vezanost za invalidska kolica i stalna zavisnost o tuđoj pomoći i nezi.
RIZICI NASLEĐIVANJA
Najveci broj neuromišićnih bolesti su nasledne i nastaju kao posledica oštećenja u jednom ili više gena. Kako prepoznati mišićnu distrofiju? Ako su u pitanju deca, najčešći znaci su nemogućnost držanja glavice, cvrsto da sedi i hoda. Ako gegavo trči, a kasnije i gegavo hoda.
Postoji ogroman broj neuromišićnih bolesti ( mišićnih distrofija ) koja su uglavnom nasledna oboljenja.Kod njih dominiraju poremećaji mišića i nerava dok su centralni nervni sistem - mozak i kičmena mozdina poštedjeni. Gotovo sve imaju progresivan karakter tj. stanje se vremenom brže ili sporije pogoršava. Najveći broj osoba sa distrofijom ima normalne intelektualne funkcije.
Prvi znaci mišićne distrofije su osećanje umora, otežan hod uz uspon ili stepenice, otežano ustajanje sa poda, sve nesigurnije kretanje i učestalo padanje. U svakom slucaju posledice su fatalne: vezanost za invalidska kolica i stalna zavisnost o tuđoj pomoći i nezi.
RIZICI NASLEĐIVANJA
Najveci broj neuromišićnih bolesti su nasledne i nastaju kao posledica oštećenja u jednom ili više gena. Kako prepoznati mišićnu distrofiju? Ako su u pitanju deca, najčešći znaci su nemogućnost držanja glavice, cvrsto da sedi i hoda. Ako gegavo trči, a kasnije i gegavo hoda.